Budućnost skijaškog trčanja u Hrvatskoj

Pričamo s Lorenom Malec-Mlinarić o skijaškom trčanju.

Maja: Lorena, molim te reci nam kakav je to sport?
Lorena: To je jedan od težih sportova, aerobnog je tipa, a s obzirom na to da se pokušava popularizirati, kao i drugi sportovi, već i tu postoji karakter aerobnog i anaerobnog tipa treninga i natjecanja, tako da od jednog (iz prošlosti) dosadnog sporta sada se pokušava napraviti jedan zanimljiviji sport. A sve s ciljem kako bi bio prihvatljiviji i zanimljiviji roditeljima i djeci, te ljudima koji se njime bave. 

Maja: Koliko klubova ima u Hrvatskoj i kakva je situacija?
Lorena: U Hrvatskoj ima 8 klubova i po pitanju zimskih sportova mislim da je prilično dobra situacija. Naime ima 200-250 skijaša trkača koji su u sustavu natjecanja. Dakle, to su klinci od nekih 7 godina (kada uđu u sustav natjecanja), pa do zalaska karijere (znači nekih 30-35 godina) koji se još uvijek aktivno bave skijaškim trčanjem.

M: Kako izgledaju treninzi skijaškog trčanja, npr. kako izgleda jedan tjedan treninga?
L: Jedan tjedan je jako šarolik. Ako govorimo o juniorskom rangu (to su djeca od 15-16 godina), koji se u tim godinama prvi put susreću s tzv. ozbiljnijim načinom treninga, dakle nije sve više kroz igru. Definitivno je da trening uvijek mora biti zabava i da je to na prvom mjestu, ali kroz tjedan dana recimo oni svakako imaju (što se tiče kondicijskih treninga – to su aerobni treninzi) dosta planinarenja i trčanja. Imaju u ljetnim mjesecima jako puno treninga ski-rollera (to je zamjensko sredstvo za zimu; koristimo ih ljeti kada nema snijega). Ski-rolleri su jako slični skijama, ista je struktura pokreta jedino što je razlika da su na kotačićima. Role su kraće od skija a štapovi, skijaške cipele i sva ostala oprema su identični opremi u skijaškom trčanju.
S obzirom na to da su ski-role kraće klincima su zanimljivije jer se postižu veće brzine.

M: Da li možete ići nizbrdo sa ski-rollerima?
L: Da, ali poslije nizbrdice moramo imati uzbrdicu kako bismo se mogli zaustaviti. ;))
Uz sve ovo navedeno, u treninge je uključen i fitness. I naravno, treninzi se oblikuju prema tome ovisno u kojem smo dijelu sezone; da li su više laganog aerobnog tipa ili su tu sad već brzinski eksplozivni treninzi. Kako se približava sezona tražimo snijeg, a ponekad treniramo u skijaškim tunelima. Najbliži nam je u Sloveniji što je super jer se onda možemo skijati i po ljeti što je dobro za sportaše da ne izgube filing osjećaja na skijama – da se ne dogodi da sezona počne u 12-om mjesecu a da skijaši nemaju niti jedan skijaški dan. Kako se bliži sezona jako puno smo na skijama, ali definitivno ono što se nikako ne smije zanemariti jest snaga. Posebice je to važno u tim godinama jer je možda najteže (a istovremeno i najlakše) izgubiti mišićnu masu koju se kod te djece treba polako oblikovati, nije to prava snaga ali već oblikovanje tijela treba postojati.

M: Malko smo se raspričale, a nismo pokrile bitno pitanje. Ajde nam predstavi sebe, tko si, što si…?
L: Ja sam Lorena Malec Mlinarić, bila sam prije aktivna skijašica trkačica, bila sam reprezentativka Hrvatske. Kako sam završila Kineziološki fakultet nekako je možda bilo za očekivati da ću krenuti u trenerske vode i moram priznati da sam se stvarno u tome dobro snašla i da se vidim u budućnosti da ću raditi kako s mlađim dobnim kategorijama, tako i s juniorskim. Ne mogu reći u ovom trenutku koliko sam dobra za vrhunski sport jer još ga nisam dotaknula, ali eto u zadnjih godinu dana imam priliku raditi s juniorskom reprezentacijom Hrvatske tako da je to jedan dobar put kako ću se probati dokazati na domaćoj ali i na međunarodnoj sceni.

M: Ali imaš ti i svojih lijepih rezultata…, pa malko nam to ispričaj.
L: A jooooooj… :)) toga se više ni ne sjećam :)). Što se tiče ranga natjecanja prošla sam sva dječja natjecanja, sve što je popularno; od prvenstva hrvatske gdje sam bila sigurno jedno desetak puta državna prvakinja, pa do popularnog Topolina gdje mi je najbolji plasman bio 6. mjesto. Svjetski kup i juniorske nisam vidjela ali eto mislim da su me ozljede malo zaustavile. No okrenula sam se drugoj strani (trenerskoj) i nije mi u ovom trenutku nimalo žao.

M: Kad si već spomenula ozljede, koje su najčešće ozljede i da li je skijaško trčanje opasan sport – ako nam možeš dati usporedbu s Alpskim skijanjem?
L: Općenito, skijaško trčanje ne spada u takozvane opasne sportove, ali definitivno (kao i u svakom sportu) ozljeda ima. U skijaškom trčanju nema klasičnih lomova kao što ima u alpskom skijanju, ali ima nešto ozljeda ramenog obruča jer dosta koristimo ruke. Općenito koristimo 90% mišića tijela tako da je to super jer niti jedan dio tijela nije posebno naglašeno opterećen. Tako da su ozljede više općenite i nisu uvijek direktna posljedica skijaškog trčanja.

Ovo je sport koji se preporučuje (i djeci) zbog svestranog razvoja tijela. S obzirom na to da živimo u Hrvatskoj gdje je snijega vrlo malo (zapravo se skijamo svega mjesec dana jer smo vezani za prirodni snijeg) tako da tijekom cijele godine koristimo univerzalni sportski program. Dakle, kada radimo u dvoranama, djeca prolaze sve sportove; gimnastiku, atletiku, košarku, nogomet, judo. Mislim da je to dobar način jer, kod djece, prerana specijalizacija nije dobra. S druge strane, da biste dobili kvalitetno dijete sportaša mora se početi rano. Onda kroz univerzalni program do 10. ili 11. godine, s naglaskom na skijaško trčanje, probamo dobiti mladog sportaša koji će jednog dana možda ostati i postizati vrhunske rezultate. Mi u klubu imamo dvostruku olimpijku (moja sestra Vedrana). Ona trenira s nama kada je u Hrvatskoj, ali većinom trenira sa slovenskom reprezentacijom. Uz nju imamo dvije stvarno jako perspektivne juniorke Hrvatske; Nika Jagečić i Tena Hadžić koje imaju 15 i 16 godina i stvarno su velika perspektiva što sve do sada pokazuje.

M: Cure su sjajne. A dečki?
L: S dečkima je u Zagrebu iskreno malo problem. Mislim ima ih, nije da ih nema ali većinom nogometaši, košarkaši, rukometaši, oni nam uzmu najbolje od najboljeg 😉 pa se mi moramo snalaziti da iz srednjeg ranga sportaša napravimo vrhunskog skijaša. Nevjerojatno je, ali mi u našem klubu imamo više cura nego dečkiju, dok je u drugim klubovima obrnuto.

M: Kako skupljate klince u klub?
L: Mi smo počeli prije 10 godina i moram priznati da sam ja ušla u trenerske vode na nagovor svog današnjeg muža jer nisam vjerovala da bi se neko dijete u Zagrebu željelo baviti skijaškim trčanjem ako mu se time ne bave roditelji. No prve dvije godine je bilo stvarno teško. Imali smo dvoje djece (dečko drugi razred i curica četvrti) i bilo je stvarno teško i smisliti i zainteresirati ih, napraviti nešto atraktivno da bi oni možda kroz godinu dana privukli nekog drugog. No, uspjeli smo. Danas je u klubu 39 aktivnih natjecatelja – baš aktivnih koji su redoviti na natjecanjima. Uz njih imamo naravno školu skijaškog trčanja gdje su mali klinci uključeni.

U prikupljanje klinaca smo zapravo krenuli kroz animaciju – mislim da je to najbolji poziv. Definitivno treba zainteresirati roditelje tako da shvate da je skijaško trčanje, osim natjecateljskog sporta, zapravo idealan način rekreacije. Tako da kroz smo kroz animaciju odraslih privukli i djecu.

Uz to smo radili animacije po školama i danas od tih 39 natjecatelja mi imamo djecu i iz Gajnica i iz Centra grada, iz Maksimira i iz Zagorja koji nam dolaze na treninge unatoč tome što nam je baza u Šestinama. 

M: Koji su vam ciljevi u narednih godinu dana?
L: Ciljevi su nam VELIKI. :)) Što se tiče općenito skijaškog trčanja glavni cilj je dovesti umjetni snijeg na Sljeme jer bez toga nažalost snježni sportovi ne mogu opstati. Prošle godine smo imali samo 5 skijaških dana na Sljemenu i to je veliki problem posebice za novu djecu koja dođu u klub skijaju se samo 5 dana i izgube volju. Naravno, to nije tako svake godine ali sve više se cijeli svijet okreće umjetnom snijegu. Nadam se da će pravi ljudi prepoznati da se kroz ovaj sport može podići i rekreacija i da grad Zagreb i cijela Hrvatska mogu imati koristi od toga. Korist od vrhunske staze na Sljemenu mogu imati i okolne zemlje jer ni one nemaju u 12 mjesecu snijega a nitko više ne koristi ledenjake jer se u skijaškom trčanju ne smije ići na velike visine u predsezoni, tako da bi umjetni snijeg na ovim našim prostorima otvorio vrata za pripreme velikom broju sportaša. Zašto bi svi morali odlaziti u Sloveniju i čekati da oni naprave umjetni snijeg kada imamo sve uvjete i preduvjete da se to može napraviti kod nas.

M: Da li je to veliki zahvat?
L: Zapravo i nije. Samo je potrebno da glavni ljudi Grada to prepoznaju i dati zeleno svjetlo. Projekt je već napravljen, ideja je tu, ljudi su za ali eto još se uvijek čeka. Svake godine je to sve bliže i bliže pa se nadam da ćemo uskoro to i ostvariti.
To je generalni cilj što se tiče sporta, a što se tiče rezultata imamo velike ambicije.

Vedrana koja je A reprezentativka Hrvatske, ako bude sve ok sa zdravljem, ona definitivno ide probati doći na njezine 3 olimpijske igre. Što je zaista teško; ostvariti norme a ona ih već sada ima iako još nije krenuo olimpijski ciklus (on kreće od 01.07.2020.). Ali bez obzira na to ona je na tom nivou, najvišem što Hrvatska trenutno može ponuditi jer nas značajno ograničavaju uvjeti koje imamo odnosno nemamo. 

Što se tiče mlađih dvije juniorke koje sam spomenula, one su trenutno ostvarile kvotu za olimpijske igre mladih što je najveća stepenica za rang natjecanja u njihovoj dobi. Svojim radom i rezultatom one su to u potpunosti zaslužile i mislim da su spremne za jedan jako dobar rezultat tamo u siječnju 2020.

M: Sjajno! Želimo curkama puno sreće i super rezultate.
Spomenula si nam da je skijaško trčanje super za rekreaciju. Da li to možeš detaljnije pojasniti i hoćete li tijekom naredne sezone imati školice za početnike?
L: Postoji 5 razloga zašto je skijaško trčanje idealna tjelesna aktivnost u zimskim mjesecima za rekreativce. Prvi razlog, koji svi danas uzimamo u obzir, jest pristupačnost cijene. Dakle u odnosu na alpsko skijanje on je stvarno pristupačniji sport. Npr. na Sljemenu se još uvijek karta za staze ne naplaćuje, a izvan Hrvatske to  su simbolične cijene od 5eur za dnevnu kartu. Općenito rekreativna oprema za skijaško trčanje u odnosu na alpsko je također cjenovno prihvatljivija. Drugi razlog je da nema lomova. Skijaškim trčanjem se mogu baviti ljudi od 5 do 85 godina, zato što sami sebi prilagođavaju staze. Staze ravnijeg tipa uvijek su super za ljude starije dobne kategorije da šeću na skijama, od točke A do točke B. U Sloveniji možete vidjeti ljude od 70-80 godina kako na skijama idu od jednog kafića do drugog i uživaju u takvom načinu aktivnosti. Što se tiče potrošnje kalorija (što je ljudima danas jako bitno) odličan je sport jer tijekom 1 sata bavljenja skijaškim trčanjem može se izgubiti kilogram tjelesne mase. Posebice tijekom zime kada se ljudima ne da ići van baviti se sportovima na otvorenom i svi bježe u dvorane, možda je ovo baš idealan oblik aktivnosti na svježem zraku, okruženi bjelinom i suncem. Poznato je da skijaško trčanje potiče bolje raspoloženje, smanjuje depresiju i generalno super utječe na cijelo tijelo, stoga mislim da svi koji nisu probali da trebaju probati jer će se oduševiti.

M: Na Sljemenu postoji staza. Gdje se točno nalazi?
L: Centar se nalazi kod apartmanske kuće Snježna kraljica. Postoji više staza, tj. krugova; od 750m, od 1000m, 2km, 2,5km i 3,5km. I kad kod ima prirodnog snijega staze su uređene. Nama ne treba puno snijega, nekih 25cm je dovoljno i tada su staze uređene, ratrakom skijališta Sljeme i to je super jer se dečki stvarno potrude. S druge strane ako je manje snijega mi povučemo stazu sa skijaškim sanjkama tako da uvijek imamo stazu. Bitno je da staze budu dobre i bilo bi super da dobijemo umjetan snijeg, da se možda napravi i naplata jer mislim da nikome neće biti teško izdvojiti simboličnu cijenu za bavljenje sportom ako dođe na nešto što je uređeno.

M: Koji su vam planovi za školice ove sezone?
L: Plan je da imamo 2 termina za rekreaciju; u 12. i u 2. mjesecu ćemo raditi školu skijaškog trčanja u koju se mogu apsolutno svi uključiti. Školica je zamišljena da ima 2 nivoa. Početnički nivo koji se sastoji od usvajanja osnovnih elemenata klasične tehnike koja je baza. Napredni nivo uključuje usavršavanje slobodne tehnike koju ljudi više vole zato što se kod klasične tehnike mora mazati skije i mora se to znati napraviti, a u slobodnoj tehnici se doslovno uzmu ili iznajme skije i štapovi i rekreiraš se koliko god želiš. Ovo je okvirni plan, ako nam snježni uvjeti to dopuste dodat ćemo još termina. Kada bismo imali umjetni snijeg mogli bismo planirati puno više toga i mogli bismo planirati unaprijed. U takvim uvjetima bismo škole mogli raditi doslovno svakodnevno i mislim da bi se ljudi mogli preko tjedna i vikendom rekreirati a da bi Grad dobio još jednu turističko rekreativnu ponudu za sve građane.
Bez obzira na sve navedeno mi ćemo i dalje raditi s puno entuzijazma i ljubavi i nastavit ćemo se truditi da podignemo ovaj predivan sport na još viši nivo.

M: Lorena, hvala ti na ovom razgovoru. Držimo vam fige i pratit ćemo vas na vašem putu, kroz ovaj portal ali sigurno ćemo smisliti i razne druge načine. 🙂
L: Hvala tebi…. radujem se. 🙂

Maja Nadjaković
Kreatorica Snow Escape projekta. Prvi put sam stala na skijice kada sam imala 19 mjeseci, isključivo zbog ljubavi i beskajnog strpljenja mojih roditelja. Bile su to plastične skijice, crvene boje s poluprozirnim vezicama koje su se vezivale oko čizmica. I tako su moji dragi roditelji gurali malu Maju po brdu a ona je vikala: Joc, joc! Lagano, bez suza i s ogromnom podrškom uplovila sam u svijet skijanja….i ostala u njemu. 2001. godine postala sam učiteljica skijanja, a 2007. demonstratorica. Vidimo se na snijegu… 🙂

Povezani članci

Zadnje novosti

Kako odabrati skijašku opremu za početnike

Skijanje je divan sport…spoj planine, snijega i tišine pruža posebne užitke i svatko tko...

Budućnost skijaškog trčanja u Hrvatskoj

Pričamo s Lorenom Malec-Mlinarić o skijaškom trčanju. Maja: Lorena, molim te reci nam kakav je...

Zeleno ljeto St. Antona

St. Anton je poznato skijaško središte. Za mnoge najbolje u Austriji. Nije živo samo zimi...

10 najvećih skijališta svijeta

Znate li 10 najvećih skijališta svijeta? U koliko ste bili i skijali? Koliko imaju kilometara staza? Evo...

Kako odabrati ski opremu?

Skijanje je divan sport…spoj planine, snijega i tišine pruža posebne užitke i svatko tko je imao sreće osjetiti zadovoljstvo koje skijanje pruža, vjerojatno se zaljubio i sada na potpuno novi način planira svoje slobodno vrijeme i godišnji odmor. Bez obzira da li ste početnik ili povratnik, trebat ćete opremu.

Snowkite – posebna sloboda na snijegu

Da li možete zamisliti da se vozite u predivnoj prirodi po netaknutom snijegu, na...

Popularne kategorije